VisitImotski.com | TZ Imotski

Znanstvenici obavili do sada najopsežnija prirodoslovna istraživanja Crvenog jezera

Speleoronilačku Ekspediciju Crveno jezero 2017., organiziranu početkom svibnja 2017. godine kojom se ostvario projekt zarona do dna Crvenog jezera, iskoristili su hrvatski znanstvenici kako bi obavili do sada najopsežnije prirodoslovno istraživanje Crvenog jezera.

U organizaciji ADIPA-e, Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, osmeročlani terenski tim je kroz pet dana obavio u, na i oko jezera brojna istraživanja, uzorkovanja, izmjere, sakupljanje organizama te izradio fotodokumentaciju. Utvrđuje se kemija vode, analizira se sediment na dnu jezera, definira raznolikost staništa i mjere njihovi ekološki čimbenici, a obavljena su i: bakterijska, protistička, algološka, mikološka, lihenološka, briološka, floristička i faunistička uzorkovanja, kojima su obuhvaćena praktički sva carstva živog svijeta.

Crveno jezero je kompleks staništa, u kojem su prisutni brojni ekosustavi: neobrasle i slabo obrasle kopnene površine; travnjaci; šikare; šume; površinske kopnene vode te konačno i ekosustav podzemlje, što samo po sebi za istraživače postavlja tehnički težak i opsežan zadatak. Kad tome dodamo i iznimnu geomorfologiju Crvenog jezera, u kojem treba savladati oko 250 m vertikale tek da bi došli do površine jezera, a zatim isto toliko do njegova dna, možemo dobiti predstavu o zahtjevnosti znanstvenih istraživanja Crvenog jezera i zašto o njemu tako malo znamo.

Metodiku istraživanja, koju smo detaljno razradili prije spuštanja, morali smo često prilagođavati i mijenjati, prema realnim uvjetima. Tako primjerice, naša sprava za uzorkovanje sedimenta s dna jezera, popularno zvana bager, nakon beskrajnog spuštanja na gotovo 250 metara dubine i isto takvog povratka na površinu, u sebi je sadržavala – ništa. Naime, dno je prekriveno stijenama i pogoditi s površine pukotinu među njima da bi zagrabili sediment, ravno je dobitku na lutriji. Nakon brojnih bezuspješnih pokušaja, pospremili smo bager, ali od sedimenta nismo odustali. Najprije smo ga izronili s police na oko 40 m dubine, a onda nam je i Frederic pomogao i prilikom Big Red zarona, u pripremljenu posudu zagrabio sediment s dna. Cijeli niz živolovki postavili smo u liniju sve do na jezera, ali i brojne druge hvatalice i mjerilice širom jezera. Iako se podaci i uzorci u brojnim laboratorijima Intituta Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, još sređuju, već sada imamo brojne nove spoznaje, koje ćemo podijeliti s čitateljima.

Razveselilo nas je da je populacija čuvene imotske gaovice (Delminichthys adspersus), koja je doista davne 1843. godine opisana na osnovi primjeraka koje je nepoznati hrabri Imoćanin donio iz Jezera austrijskim ihtiolozima, i danas u odličnoj kondiciji s brojnim plovama koje kruže Jezerom i mlađi koja se grije ponajviše uz sjeverni rub Jezera.

Uhvatili smo i dvije vrste riba koje do sada nisu bile zabilježene u Crvenom jezeru, među kojima je posebno atraktivan vijun (Cobitis sp.). Uz rub vode u jezeru, čija se razina sezonski spušta i diže i više od 80 metara (!), na stjenkama prekrivenim sedrom i mahovinama iz roda Fontinalis, obitavaju brojni kopneni i vodeni organizmi. Ovdje se u vlažnoj mahovini skrivaju pužići iz roda Bythynia, brojni virnjaci (Tricladida), pijavice (Hirudinea), jednakonožni račići iz roda Asellus, kolonije spužvi (Spongi) te brojni sitni planktonski organizmi iz skupina fitoplanktona (Dinophyta), kolnjaka (Rotatoria), rašljoticalci (Cladocera) i veslonošci (Copepoda). Do vode se po okomitim stijenkama spuštaju i love brojni pauci (Araneae) iz porodice vučjaka (Lycosidae), strige (Chilopoda), lažištipavci (Pseudoscorpiones) iz roda Chthonius, te kornjaši (Coleoptera) iz porodice trčaka (Carabidae).

Važno je i da smo potvrdili našu pretpostavku da na dnu jezera, gdje vlada potpuni mrak, žive i špiljski organizmi. U naše živolovke postavljene na dno uhvatili smo nekoliko primjeraka stigobionata, vodenih špiljskih rakušaca iz roda Niphargus, za kojeg ćemo možda morati uspostaviti za znanost novu vrstu. U skladu s imenom jezera, iako su bez očiju i pigmenta, imaju crvenkastu nijansu. Već sada, potaknuti brojnim otkrićima u suradnji sa Ronilačkim klubom  Crveno jezero iz Imotskog i TZ Imotski pripremamo manju, znanstvenu ekspediciju za rujan ove godine, a za slijedeću 2018. planirano je i izdavanje opsežne knjige o prirodoslovnim vrijednostima Crvenog jezera.

Napisao: Roman Ozimec, voditelj znanstvenog tima
Foto: Roman Ozimec i Duje Bulaja

       

 


RENT A CAR Imotski

Kalendar događanja

October 2017
M T W T F S S
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

Vollo - Bookiranje svih vrsta karata online

Discover Imotski